MEĐUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ZNANSTVENI SKUP
ZNANSTVENE, KULTURNE, OBRAZOVNE
I UMJETNIČKE POLITIKE - EUROPSKI REALITETI

(200. OBLJETNICA ROĐENJA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA)

Osijek, Republika Hrvatska, 18. – 19. svibnja 2015.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kulturologiju, Trg Sv. Trojstva 3
Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, Franje Kuhača 29/I
Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet u Pečuhu, Institut za slavistiku, katedra za kroatistiku, Pečuh, Ifjúság út 6.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Umjetnička akademija, Kralja Petra Svačića 1/F
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Marulićev trg 19/I

Program skupa

Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Znanstvene, kulturne, obrazovne i umjetničke politike poziva na ponovno čitanje historiografskog, politološkog i u najširem smislu kulturološkog djelovanja Josipa Jurja Strossmayera (1815.-1905.) te uopće na kritičko promišljanje problema kulturnih, obrazovnih i umjetničkih politika danas. Strossmayerova ostavština u hrvatskom školstvu i kulturi nemjerljiva je, ali danas u doba svemoći medijske kulture i kapitala strossmayerovska ideja “prosvjetom k slobodi” kao da gubi svoju snagu. Živimo u vremenu kojim dominira stanje trajne krize. Izvanredno stanje stalno se iznova proizvodi i obnavlja pri čemu se političke rasprave o čovjekovoj dobrobiti često obezvređuju, obesnažuju ili derogiraju u korist apsolutne moći, a kultura, znanost i obrazovanje gube svoj utjecaj. Političke rasprave i borbe cjepkaju se na mnoštvo partikularnih interesnih zona, tako da se smisao politike kao temeljnog načina čovjekova življenja u svijetu gotovo posve razvodnjava.. Stoga je tema ovogodišnjeg skupa zamišljena kao poticaj promišljanju tog problema i polazište za njegovu redefiniciju. Stoga je nužno nacionalnu znanost, obrazovanje i kulturu ponovno vratiti u sferu politike, dakle u ljudski život, s nastojanjem da taj život izbjegne sudbinu koju mu današnji mehanizmi moći nastoje iskrojiti: disciplina, kontrola, pa čak i isključenje iz društva. Cilj je skupa barem potaknuti raspravu o osmišljavanju kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i umjetničkih politika koje bi uspjele pokazati načine deaktivacije funkcioniranja dominantnih aparata moći i koje bi se same uključile u taj proces.

Strossmayerove raznorodne ideje i mnogobrojne inicijative danas mogu biti izazov suvremenim istraživanjima u području društveno-humanističkih i interdisciplinarnih znanosti. U tom smislu, ovaj bi znanstveni skup bio pokušaj da se iz različitih i umnoženih perspektiva iščita Strossmayerova bogata ostavština. Na skupu se ponajviše očekuju priopćenja iz raznorodnih područja u kojima je Strossmayer ostavio svoj trag: teologije, kulturne povijesti, književnosti, jezikoslovlja, opće historiografije, filozofije, ekonomije ili prava.

Strossmayerov opus predmet je zanimanja hrvatske, europske pa i svjetske javnosti. Unatoč tome, ne može se tvrditi da je Strossmayerova ostavština pomno iščitana. Prije se može reći da je još uvijek nedovoljno rasvijetljena. Zbog toga širok spektar tema koje je Strossmayer otvarao ­ od potpore jednakopravnosti naroda, uske međunarodne suradnje, preko zagovaranja saveznoga državnog uređenja, razumijevanja za sjedinjenje kraljevine Dalmacije i Hrvatske do zalaganja za uvođenje materinskog hrvatskog jezika u onodobnu službenu javnu komunikaciju u domovini – omogućuju da se njihovim tragom danas redefiniraju neka ključna kulturna, prosvjetna, gospodarska i politička pitanja. Dosadašnja historiografska i politološka istraživanja zasigurno nisu iscrpila Strossmayerovu ulogu u vodstvu Narodne stranke, županstvu te domoljubnim htijenjima poput pripojenja Međimurja i Rijeke hrvatskoj državnoj matici. Povjesničari umjetnosti, i to ne samo hrvatski, mogu potvrditi Strossmayerovu nezamjenjivu ulogu u osnutku tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, zagrebačkoga Sveučilišta i Galerije starih majstora, a njegovi ljetopisci, na temelju istraživanja i suvremenih iščitavanja poznatih i manje poznatih vrela iz ostavštine Franje Račkoga odnosno Ferde Šišića, mogu pridonijeti novim rekonstrukcijama njegove biobibliografije.

Tema koja se uglavnom do sada čitala kao prijeporna Strossmayerova težnja južnoslavenskom jedinstvu, nedvojbeno zavrjeđuje novi pogled. U svjetlu novih europskih integracija činjenice poput pripomoći osnutku cetinske tiskare, Matice slovenske, ali i Matice srpske, oživljeno zanimanje za glagoljičko bogoslužje te priznanje rada svete braće Ćirila i Metoda nadilaze okvire usko bogoslovnog ili književnog proučavanja te iziskuju ponovljena interdisciplinarna čitanja. Posebno bi bilo vrijedno potaknuti nova interkulturalna istraživanja o dometima sedam Strossmayerovih službenih posjeta Srbiji u svojstvu papinskoga izaslanika (1852.‒1866.) kao i njegovih uspjeha na uspostavi odnosa Svete Stolice i Crne Gore (1866.).

Slijedom svih navedenih teza, ovaj je skup otvoreni poziv za još jedan razgovor ne samo o djelovanju Josipa Jurja Strossmayera nego i o današnjoj ulozi znanstvenih, kulturnih, obrazovnih i umjetničkih politika.


Teme


Programsko-organizacijski odbor