Tijek Studija

Ritam studiranja i obveze studenata

  • Uvjeti za napredovanje kroz studij, upis u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija
  • preduvjeti upisa pojedinog predmeta ili skupine predmeta

Prema studijskom programu i izvedbenom planu studij je strukturiran u šest semestara: prva dva semestra studenti slušaju nastavu iz obveznih i izbornih predmeta. U trećem semestru student započinje znanstvena istraživanja, što se kontinuirano nastavlja do kraja studija i završetka izrade doktorske disertacije. Tijekom četvrtog i petog semestra student, uz znanstveni rad sudjeluje u izvannastavnim aktivnostima. U šestom semestru student je posvećen dovršavanju doktorske disertacije. Nastava se izvodi u obliku predavanja, konzultacija, vježbi i seminara.
Za upis treće godinu student treba imati 90 bodova. Za prijelaz u šesti semestar potrebno je ostvariti 120 ECTS-a. Oblik studija u dijelu radnog vremena (part-time) namijenjen je pristupnicima poslijediplomskog studija zaposlenim izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja, a pristupnici koji će studirati u cijelom radnom vremenu čine full-time studenti.
Kod upisa studijskog programa koji se izvodi full-time student je obvezan steći akademski stupanj doktora znanosti u roku od šest godina, odnosno u part time u roku od osam godina.

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način odabira studenta obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih disertacija te doktorskih kandidata

Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Molekularne bioznanosti temelji se na mentorskom sustavu te Vijeće poslijediplomskog studija na početku studija nakon radnog skupa mentora i studenata svakom studentu imenuje studijskog savjetnika (mentora) s ciljem boljeg povezivanja studenta s nastavnicima.
Studijski savjetnik može biti nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog, izvanrednog profesora ili docenta, odnosno u ekvivalentnom znanstvenom zvanju. U pravilu studijski savjetnik mora biti uključen u znanstveno-istraživački projekt i sudjelovati u nastavi poslijediplomskog studija.
Obveza studijskog savjetnika je organizacija nastave, vježbi, konzultacija i ispita, praćenje i usmjeravanju studenta, pružanje pomoći u odabiru izbornih kolegija, uključivanju u znanstveno-istraživački rad te predlaganju i podnošenju prijave teme i izradi doktorske disertacije. Uz studijskog savjetnika studentu se može imenovati mentora doktorske disertacije koji ne mora sudjelovati u nastavi poslijediplomskog studija.

Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa

 Student može u dogovoru s mentorom izabrati (osim ponuđenih) bilo koji predmet iz postojećih poslijediplomskih studija sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, drugih hrvatskih sveučilišta, ili pak drugih europskih sveučilišta čiji su programi u skladu s ECTS. Isto tako svaki predmet Poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Molekularne bioznanosti upisati studenti drugih srodnih poslijediplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijek, kao i drugih hrvatskih te inozemnih sveučilišta.

Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika)

Svi predmeti Poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Molekularne bioznanosti mogu se izvoditi i na engleskom jeziku.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova - pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu-predlagaču ili drugim sveučilištima

Studij je u skladu s ECTS (European Credit Transfer System) Europskim sustavom prijenosa bodova, što znači da student može u dogovoru s mentorom izabrati (osim ponuđenih) bilo koji predmet iz postojećih poslijediplomskih studija sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, drugih hrvatskih sveučilišta, ili pak drugih europskih sveučilišta čiji su programi u skladu s ECTS.
Isto tako sve ponuđene predmete Poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Molekularne bioznanosti mogu upisati studenti drugih poslijediplomskih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera kao i drugih domaćih i inozemnih sveučilišta.

Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorske disertacije

  • Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorske disertacije
  • Postupak i uvjeti ocjene doktorske disertacije
  • Uvjeti i način obrane doktorske disertacije

Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorske disertacije
Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Molekularne bioznanosti završava izradom i obranom doktorske disertacije. Prijava kojom se pokreće postupak stjecanja doktorata znanosti mora sadržavati: prijedlog teme doktorske disertacije, obrazloženje teme, metodologiju rada, popis literature te navođenje očekivanog znanstvenog doprinosa. Uz prijavu teme student prilaže životopis i popis objavljenih radova. Kada predloženi mentor nije nastavnik na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Molekularne bioznanosti treba priložiti kvalifikacijske radove mentora. Prijava s potpisom studijskog savjetnika (i mentora), te potpisom voditelja poslijediplomskog studija predaje se Tajništvu poslijediplomskog studija, a zatim istu razmatra Vijeće poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Molekularne bioznanosti, te prijedlog za pokretanje postupka prijave teme upućuje Povjerenstvu za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Povjerenstvo za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate razmatra prijavu teme, te ako utvrdi da prijava ne sadrži potrebnu dokumentaciju pozvat će studenta da dopuni prijavu u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana.
Prijava s potpisom studijskog savjetnika (i mentora), te potpisom voditelja poslijediplomskog studija uz prijedlog članova Povjerenstvu za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate upućuje se Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera za pokretanje postupka prijave teme doktorske disertacije.
Senat na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija i Povjerenstva za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate imenuje Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorskog rada od najmanje tri člana, koje u roku od 90 dana od dana imenovanja podnosi izvješće s prijedlogom za prihvaćanjem ili odbijanjem teme doktorske disertacije, te imenuje mentora doktorata.

Postupak i uvjeti ocjene doktorske disertacije
Student predaje Tajništvu poslijediplomskog studija tri neuvezana primjerka doktorske disertacije na ocjenu nakon što je položio sve propisane ispite, izvršio sve obveze utvrđene studijskim programom, podmirio sve financijske obveze i dobio Odluku Senata o prihvaćanju teme doktorske disertacije i imenovanju mentora. Doktorska disertacija mora biti jezično, stilski i tehnički korektno oblikovan i usklađen sa suvremenim postupcima i tehnologijom izrade znanstvenih radova. Senat Sveučilišta imenuje Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija i Povjerenstva za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije može u svom izvješću predložiti:

  • da se doktorska disertacija prihvati i studentu dopusti pristup obrani doktorska disertacija,
  • da se doktorska disertacija vrati studentu radi dopuna ili ispravki,
  • da se doktorska disertacija odbije.

Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da doktorska disertacija ima nedostataka koji se mogu otkloniti student je dužan u roku od 90 dana od dana primitka primjedbi Povjerenstva izvršiti ispravak istoga u protivnom će smatrati da je rad odbijen.
Nakon izvješća Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije i prihvaćanja pozitivne ocjene Senat na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija i Povjerenstva za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate imenuje Povjerenstvo za obranu doktorske disertacije s najmanje tri člana i najmanje jednim zamjenikom te utvrđuje datum obrane doktorskog rada.
Obrana doktorske disertacije je javna. Student brani doktorsku disertaciju pred Povjerenstvom za obranu doktorske disertacije. O obrani se vodi zapisnik kojeg potpisuju svi članovi Povjerenstva i zapisničar. U zapisnik se unosi odluka Povjerenstva o obrani doktorske disertacije. Odluka može biti: obranio jednoglasnom odlukom Povjerenstva, obranio većinom glasova i nije obranio.
Student koji nije obranio doktorsku disertaciju ima pravo nakon 90 dana ponovo prijaviti izradu i obranu doktorskog rada, ali ne s istom temom. Doktorska disertacija koja nije obranjena u roku od 10 godina od dana prihvaćanja teme doktorske disertacije podliježe ponovnom postupku prihvaćanja.
Postupak prijave teme, odobrenje teme, ocjena i obrana doktorske disertacije utvrđeni su Statutom Sveučilišta i Pravilnikom o studiranju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Studentima koji su iz opravdanog razloga napustili studij, priznaju se položeni ispiti s odgovarajućim ETCS bodovima. Vijeće studija će razmotriti zahtjev za nastavak studija, te u dogovoru s mentorom donijeti preporuku Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera koje donosi odluku o mogućem nastavku studija.

Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu poslijediplomskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Uvjeti pod kojima student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa Poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Molekularne bioznanosti jesu položeni ispiti u prvom i drugom semestru, te izrađen znanstveni rad što iznosi ukupno 90 ECTS-a, a što je uvjet za izdavanje potvrde (certifikata) o apsolviranju dijela studijskog programa i preduvjet za izradu doktorske disertacije u šestom semestru.

Uvjeti i način stjecanje doktorata znanosti upisom poslijediplomskog studija i izradom doktorske disertacije bez pohađanja nastave i polaganja ispita.

Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik), a na temelju Odluke nadležnog vijeća utvrđenog Statutom sveučilišta o ispunjavanju uvjeta za izbor u navedena znanstvena zvanja mogu bez pohađanja nastave i polaganja ispita upisati poslijediplomski studij, izraditi i javno obraniti doktorski rad, te uz suglasnost Senata Sveučilišta steći doktorat znanosti.

Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Molekularne bioznanosti traje šest semestara sukladno Uputama za sastavljanje prijedloga programa sveučilišnog poslijediplomskog studija i Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strosssmayera u Osijeku. Nastava se održava tijekom dva semestra, a slijedeća četiri predviđena su za sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima i izradu doktorske disertacije. Kod upisa studijskog programa koji se izvodi “full-time” student je obvezan steći akademski stupanj doktora znanosti u roku od šest godina (usklađeno s odredbom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl. 43) odnosno u “part-time” u roku od osam godina.

17.03.2016.
Anketa o kvaliteti nastavnih aktivnosti